U nedjelju, 10. 12. 2017. godine u Zagrebu održana je sjednica Predsjedništva SDA Hrvatske na kojoj su razmatrane i donesene odluke koje bi mogle imati vrlo značajne posljedice u daljnjem radu Stranke.
Naime, na dnevnom redu, između ostalog, našao se nacrt nove programske platforme na kojoj bi Stranka bazirala svoj budući rad. S obzirom da je sadržaj nacrta prijedloga ocijenjen kao vrlo dobro polazište koje će još proći javnu raspravu po ograncima, za očekivati je da bi za otprilike mjesec dana na usvajanje Glavnom odboru mogao doći dokument pod nazivom „Programska platforma SDA Hrvatske“, a koja će u sebi definirati novu političku paradigmu rada ove Stranke. Valja napomenuti da su glavne značajke ovog dokumenta da se vrlo ozbiljno tretiraju smjernice u djelovanju na području građanskog političkog spektra, ali isto tako reaktivirati će se odnosi Stranke naspram ostalih udruga, vjerske zajednice, vijeća i drugih organizacija koje okupljaju pripadnike bošnjačke, ali i drugih nacionalnih manjina. Jednoglasno je mišljenje svih članova Predsjedništva da je aktivizam na tom polju dosegnuo svoju najnižu točku i da je ovaj iskorak bio nužan. Ohrabrujuće naznake da će projekt političkog iskoraka uspjeti, vidljiv je iz činjenice da je sazrjelo vrijeme kod većine vodećih ljudi bošnjačkih asocijacija da je takav vid snažnog političkog iskoraka nužan, kao i činjenica da se u Stranku vraćaju ljudi sa respektabilnim političkim iskustvom i dokazanim organizacijskim potencijalom.
Predsjedništvo je usvojilo Plan rada, kao i Financijski plan za 2018. godinu.
Također, u raspravi o aktualnim temama, a prije svega o presudama haaškog tribunala i ozračju nastalom nakon objave presude, Predsjedništvo je izrazilo žaljenje što su prvotne izjave Predsjednika Vlade i Predsjednice RH intonirane ispod potrebne razine kako bi to priličilo državnicima tog formata. Relativizirajući razloge zbog čega su haaški osuđenici uopće osuđeni, te spominjanje krivnje vojnih i političkih dužnosnika iz reda sunarodnjaka žrtava, dodatno je doprinijelo antibošnjačkom raspoloženju hrvatske javnosti, što se može iščitati u mnogim medijima i društvenim mrežama. Sa žaljenjem smo svjedočili da su čelnici Republike Hrvatske svoje izjave uravnotežili tek nakon „packi“ iz europskih i svjetskih političkih krugova. Ali šteta je već počinjena i trebat će mnogo napora da se ona sanira. Predsjedništvo ostaje kod stava da se odrednice presude ne komentiraju jer u svakom sudskom procesu su dvije suprotstavljene strane i u svakoj presudi je prisutno određeno nezadovoljstvo. Ali za to postoje sudovi kojima smo delegirali pravo da donose pravorijek i to valja poštovati. S druge strane, suočavanje s prošlošću preduvjet je postizanju boljih bilateralnih odnosa RH i BiH te uspostave daljnje suradnje u svim sferama, na korist obiju susjednih država.